Morska čudovišta

Mnogi smatraju da jezera, mora i okeani skrivaju najvece misterije svijeta. Oni prekrivaju dvije trecine Zemlje i dosezu dubine od preko deset kilometara. Kakve se tajne skrivaju u plavom beskraju, teško je znati.

Gledajuci iz svemira naša planeta se doima gotovo velicanstvenom. Obavijena atmosferom i ukrašena plavicastim vodenim prostranstvima nije bez razloga dobio naziv - plava planeta! Više od dvije trecine njene površine prekrivaju rijeke, jezera, mora i oceani. U tom tihom i gotovo idilicnom svijetu, koji znanstvenici još uvijek nisu do kraja upoznali i istražili, kriju se mnoge nepoznate životinjske vrste, pa cak i prahistorijske nemani o kojima su se minulih stoljeca u mnogim krajevima svijeta ispredale nevjerojatne price.
Najpoznatije srednjostoljetne knjige o morskoj flori i fauni norveškog nadbiskupa i prirodnjaka Olafa Mansona, poznatijeg pod imenom Olaus Magnuss, koji je 1555. godine objavio znamenito djelo “Historiju prirode Skandinavije”, te “Historija životinja” Conrada Gessnera, koja je prvi put tiskana krajem šesnaestog stoljeca, i danas bude stanovito zanimanje znanstvenog svijeta. Obojica prirodnjaka u svojim su djelima, izmedu ostalog, detaljno opisali i brojna fantasticna morska stvorenja koja su, navodno, u prošlosti vidana na raznim meridijanima svijeta.

Saga o krakenu
Za svoja djela dvojica prirodnjaka najvjerojatnije su koristili jednu, u njihovo vrijeme, veoma omiljenu legendu o mocnom krakenu, cudovištu sjevernih mora. Legendu je, izgleda, prvi lansirao biskup Erick Pontopidan iz Bergena, kojemu su ribari, cesto pricali o dramaticnim susretima s “najopakijom i najvecom morskom nemani na svijetu”.
Prema jednoj verziji, kracken je bio crna morska zmija, male glave, sjajnih živahnih ociju i debelog vrata, preko kojeg je padala duga, razbarušena kosa (ili griva), a prema drugoj, radilo se o mnogokrakom džinovskom cudovištu, koje je presretalo i napadalo cak i najvece nordijske ribarske brodove.

Cudoviste iz Loch nesa

Kraken je, navodno, bio više nogo fascinantnih dimenzija. Njegova dužina iznosila je više od šezdeset metara, a širina trupla preko šest metara. Iskljucivo se hranio - kitovima, razbijao i uništavao ribarske brodice i borio se s jedrenjacima! Njegovo pojavljivanje predskazivalo je dolazak “teških vremena” - nagovještavao je nesrece i ratove, što i nije cudo, jer ih je u tom dobu bilo na pretek!
Sve skupa, kraken je bio strah i trepet sjvera, ali su Magnuss i Gessner u svojim zanimljivim djelima, ipak, najviše prostora posvetili cudovišnoj morskoj zmiji za koju su tvrdili da bi mogla biti duga cak i punih dvjesto metara. Morska ala je imala gipko pršljenasto tijelo, prekriveno svjetlucavim ljuskama, izmedu kojih su navodno izbijajale rijetke dlake. Kada bi se ukazala iznad zapjenušale morske površine, sve što bi upamtili izbezumljeni ribari i moreplovci bile su blještave oci plamenocrvene boje!

"Bila je široka kao brod!..."
Upravo je takav opis morskog cudovišta dao kapetan Lorence van Veria, koji se sa ovom nemani susreo 1746. godine, dok je plovio pored norveških obala. Slicno stvorenje, cudovišnih dimenzija, opisao je i misionar Hans Egede. Pojavilo se nenadano dok je plovio vodama oko Grenlanda: “Bilo je široko kao brod, a dugo više od tri brodske dužine!” - zabilježio je u svoj dnevnik Hans Egede.

Divovski liganj

Morska je zmija, prema tvrdnjama Magnussa i Gessnera, svoje žrtve najcešce napadala u nocima punog mjeseca, a nije prezala ni od otvorenog napada na jedrenjake, lomeci ih i odvlaceci u mracne morske dubinu zajedno s njihovim zlosrecnim posadama. Medutim, ono što suvremene prirodnjake zbunjuje nije snaga i cudovišna velicina morskih ala, vec tvrdnja da su njihova tijela bila pršljenast. To, naime, kada su u pitanju živa bica jednostavno nije - anatomski moguce!
Da li i danas u mracnim i tajanstvenim morskim dubinama žive opake morske zmije, koje su ledile krv i najiskusnijim moreplovcima srednjeg vjeka? Šta je istina o “Oktopussu giganteusu”, ogromnoj lignji koja se u prošlosti pojavljivala u raznim, najcešce, južnim morima, napadajuci cak i jedrenjake, lomeci im jedra i odvlaceci ih na morsko dno?
Postoje li i danas morska cudovišta?

Dzinovski liganj


portalIzlaz na portal         Predhodna stranica         Na pocetak ove stranice