Špargle

ŠparglaŠpargle su se prije smatrale delicijom. Pronaći ste ih mogli samo na bogataškim stolovima.

No, danas je ova super-namirnica dostupna svima - špargle možete kupiti na tržnici i u trgovačkim centrima.

Možete se uputiti u branje divljih špargli, što ujedno deluje i kao antistresna terapija.

Špargla, lat. asparagus je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana.

Špargla je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cenjena je kao delicija već više od 2000 godina.

Ova je biljka raširena po mnogim kontinentima jer ima mnogo podvrsta.

Neke se vrste koriste više za ishranu, druge samo za lečenje - poput Asparagus racemosus, znane kao Shatavari, koja se već tisućama godina koristi u Ayurvedi.

Lekovita svojstva špargle

Špargla ima bogatu nutritivnu vrijednost - sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.

Uz svoj bogat nutritivni profil, špargla je siromašna kalorijama. 100 g špargla sadrži tek 20 kalorija - što je čini idealnom namirnicom za mršavljenje.

Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, špargla ima snažna antiupalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.

Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.

Špargla je jedan od najbogatijih izvora rutina - flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.

Porcija špargla sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina - proteina koji jača kosti.

Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Velike količine inulina u špargli ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.

Vlakna u špargli potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.

Špargla, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.

Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti.

Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom.

U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.

Špargla je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.

Zbog bogatstva folne kiseline špargle su odlična hrana za trudnice.

Špargla...

  • sprečava bolesti srca i krvnih žila
  • pomaže kod dijabetesa tipa 2
  • prirodni je afrodizijak
  • pomaže kod kroničnog umora
  • štiti od alergije i astme
  • pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca
  • smanjuje kolesterol i visoki tlak
  • odlična je namirnica za mršavljenje
  • pomaže kod probavnih tegoba
  • smanjuje rizik od karcinoma
  • čisti organizam

Nekoliko sati nakon konzumacije špargla primijetit ćete promjenu mirisa mokraće. No, to nije ništa opasno, i sigurno to nije razlog zbog kojeg ih ne biste trebali jesti.

Špargle i rak

Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, špargle su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma.

Pritom se preporučuje koristiti kuhane špargle.

Pretpostavlja se da se kuhanjem špargla oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.

Špargle takođe sadrže glutation - snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.

Preporučena doza je 4 supene kašike kuvanih špargli dva puta dnevno - ujutro i naveče.

Najbolje je koristiti špargle istovremeno s drugim prirodnim metodama,  kao dio terapije protiv raka.

Uzgoj  špargle

Želite li pokušati uzgojiti domaću šparglu u svojem vrtu? Evo nekoliko korisnih savjeta.

Špargla voli topla podneblja, mnogo sunca i humusno tlo. Ova biljka ne voli vjetar. Može podnijeti i veće hladnoće, ali joj je potrebno osigurati mnogo vlage jer inače može biti jako gorka i neukusna.

Bitno je dobro odabrati mjesto jer će na njemu špargla rasti petnaestak godina.

Špargla se sadi ujesen na dobro pognojenom tlu. Prave plodove špargla daje tek od četvrte godine uzgoja.

Špargla se bere u svibnju i lipnju. Nakon branja poželjno ju je odmah potrošiti ili pohraniti u hladnjaku gdje može stajati 4 - 5 dana. špargle takođe možete blanširati i zamrznuti.

Primena

U kuhanju se domaća špargla koristi cijela, a kod divlje špargle se baca drvenasti dio. Domaća špargla se kuha 5 - 8 minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, 1 - 2 minute.

Špargle pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.

Mogu se jesti i same - sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene - kako tko voli!

Recept - salata od špargla

Sastojci

  • šalica aceta balsamica
  • 3 žličice maslinovog ulja
  • 1 žličica senfa
  • 1 žličica svježeg sjeckanog mažurana
  • 1 žličica češnjaka u prahu
  • 1 kilogram špargla
  • 1 veća paprika, sitno narezana
  • 1/3 šalice sjeckanih oraha

Priprema

Kuhajte ocat na umjerenoj vatri dok ne ispari polovina tekućine. Ulijte ga u zdjelu i promiješajte sa senfom, mažuranom, maslinovim uljem i češnjakom. Dodajte papar i sol.

Kuhajte špargle u kipućoj slanoj vodi oko 4 minute. Ocijedite ih i isperite hladnom vodom dva puta.

Prelijte špargle i papriku dresingom koji ste napravili i pospite orasima.



portalIzlaz na portal         Predhodna stranica         Na pocetak ove stranice