Zdravlje - razni saveti - XIII deo



Koristan klinčić - karanfilčić
Karanfilic je tik pred rascvetavanje ubran i sušen cvetni pupoljak stabla karanfilovca iz porodice mirta cija pradomovina su Molucka ostrva. Do 16 milimetara dugacka pupoljkina peteljka ima na svom gornjem kraju okrugli batic kojeg okružuju cetiri štrceca listica. Imaju tipican, vrlo aromatican miris i oštro aromatican, gotovo ljut ukus. Ta snažna zacinska svojstva poticu od vrlo visokog sadržaja etericnog ulja (oko 25 odsto) koje se u velikoj meri sastoji od eugenola. Klincic pored toga sadrži masno ulje i tanin. Uvozi se uglavnom s Madagaskara. Zimzeleno stablo karanfilovac naraste do 20 metara i najbolje mu odgovara vlažno-vruca morska klima. Berba pocinje cim se pupoljci potpuno razviju i dobiju svetlocrvenu boju. Beru se rukom ili tresu bambusovim štapovima te suše na asurama na suncu. Pri tome se moraju odvajati plodne peteljke iz kojih se može destilisati ulje. Proces sušenja je završen kad se pupoljci oboje tamnosmede i kad se sadržaj vode u pupoljcima smanji na 12 do 16 odsto. Tona svežih pupoljaka daje 240 kilograma sušenih klincica i 75 kilograma sušenih peteljki. U kuhinji se karanfilic upotrebljava za aromatizovanje medenjaka, vocnih jela, pica i konzervisanog voca (kompota od kajsije, na primer), ali isto tako i kao dodatak svinjskom pecenju i divljaci, tamnim supama i nekim vrstama kobasica. Klincice sadrže i mnoge vrste kari-sosa, zacinskih mešavina i sosova. Ulje klincica upotrebljava se u medicini kao sredstvo za želudac, antiseptik i stimulans, a neophodno je u zubarstvu te u industriji parfema i kozmetike. U proizvodnji likera klincic je jedna od najcešce upotrebljavanih droga. Ulje se upotrebljava u industriji sapuna, za oslikavanje porcelana, za proizvodnju eugenola, izoeugenola i vanilina.

Maslinovo ulje kao brufen
Najnovija naučna istraživanja pokazala su da maslinovo ulje sadrži isto jedinjenje kao i lek 'Brufen', odnosno ibuprofen. To znači da bi dnevna doza maslinovog ulja mogla da pomogne kod efekata reume i srčanih oboljenja, baš kao što se i ibuprofen koristi za reumu, bolove, kod zapaljenskih procesa i slično. Dr Gari Bičam sa Univerziteta u Filadelfiji objašnjava zašto su naučnici uopšte posumnjali da postoji veza izmedju maslinovog ulja i brufena: "Ideja se javila kada smo razmatrali osećaj koji se javlja kada pijemo ibuprofen. Malo šta se desi dok je lek u ustima, ali čim ga progutamo, on nam sprži grlo. Ispostavilo se maslinovo ulje radi istu stvar - sprži vam grlo i to na istom mestu kao i brufen. Zato smo posumnjali da postoji ista farmakološka supstanca i u ulju, i u leku." Sumnja dr Bičama potvrdila se tokom naučnih istraživanja, tako da je otkriven identični sastojak i u brufenu i u maslinovom ulju. Medjutim, veoma je važno i o kom maslinovom ulju je reč: "Najbolje je ono ulje koje se dobija prvim cedjenjem. Takvo maslinovo ulje pravi se na Siciliji, Kritu i na sličnim mestima. Kada se maslinovo ulje koristi pri kuvanju, onda se efekat supstance koju smo pronašli smanjuje. Većina ljudi medjutim, i to uglavnom na Mediteranu, koristi maslinovo ulje za salate i povrće - dakle koristi ga sirovo, što znači da se ostvaruje pun efekat." Doktora Bičama pitali smo i koja doza maslinovog ulja može da zameni na primer, jednu tabletu ibuprofena - od koje mnogima prodje uobičajena glavobolja: "To možemo samo da nagadjamo, ali sigurno je da nam od one količine maslinovog ulja koju obično upotrebljavamo za jelo neće proći glavobolja. Mi pak, verujemo da je moguće da je količina maslinovog ulja koju ljudi na Mediteranu svakodnevno koriste jednaka dozi od jedne pilule aspirina za decu. To svakako ima pozitivne efekte po zdravlje, posebno kada je reč o srčanim i drugim kardiovaskularnim oboljenjima."

brusnicama protiv čira
Sok od brusnice potpomaže antibiotike u borbi protiv bakterija Helicobacter pylori koje uzrokuju cir i karcinom želuca. Blagotvorni uticaj soka od brusnice, medutim, utvrden je samo u žena. Rezultati studije u kojoj je ucestvovalo 177 pacijenata s infekcijom bakterijom Helicobacter pylori sugerišu da ispijanje soka od brusnice tokom i nakon tretmana antibioticima u trajanju od nedelju dana povecava eradikaciju bakterija za 10 %. Blagotvorni uticaj soka od brusnice je utvrden samo u žena. Helicobacter pylori je jedina bakterija koja može preživeti u kiseloj sredini želuca, a poznato je da uzrokuje gastritis i cir želudca.

Namirnice koje smanjuju holesterol
Pravilna ishrana je najbolji način da smanjite masnoću u krvi. Evo pet najboljih namirnica.
1. Jabuke. Nova istraživanja su pokazala da ako redovno jedete jabuke ili pijete sok od jabuka možete čak za 38 odsto da smanjite takozvani loš holesterol LDL.
2. Orasi. Francuzi su poznati po tome da vole da grickaju orahe, a naučnici su nedavno otkrili da ljubitelji oraha imaju najveći procenat zaštitnog HDL holesterola.
3. Pasulj. Bogat je vlaknastim materijama i za šest nedelja može za šest odsto da smanji holesterol.
4. Beli luk. Istraživanja pokazuju da dnevna doza od pet miligrama belog luka u tabletama smanjuje holesterol za 11 odsto. Jedan čen poboljšava cirkulaciju.
5. Ovsene pahuljice. Bogate su vlaknastim materijama koje spadaju u poznate neprijatelje štetnog holestrola.

Celer - i začin i salata
Celer ima okruglasto korenje i lišce na dugackim peteljkama, a služi kao zelen. Upotrebljava se za corbe, sosove i jela od sirovog povrca. Sveži ili kuvani koren celera je izvrsna salata, a može i da se pohuje. Celer je aromatican jer je bogat etericnim uljem, a ukus mu je slatkast i lagano ljut. Sadrži mineralne soli: kalijum, natrijum, kalcijum, fosfor, vitamine C, E, K i sve vitamine grupe B i beta-karotin, šecer. Koren ima vecu energetsku vrednost (132 kJ, odnosno 31,6 kcal u 100 grama) od lista (100 kJ, odnosno 24,4 kcal), a lišce više vitamina C. U narodu se celer upotrebljava za cišcenje krvi, kože (presan) i jacanje nerava. Pošto pospešuje izlucivanje mokrace, koristi se kao lek za mokracnu bešiku, kod reume, gihta, artritisa, celulita, a izrendan s medom dobar je za iznuren organizam. Zbog male energetske vrednosti, može se koristiti kod dijeta za mršavljenje, a snižava i krvni pritisak, cisti jetru i smanjuje nivo šecera u krvi. Ne preporucuje se trudnicama i bubrežnim bolesnicima. Najbolje je jesti ga sirovog. » 298 citanja

Pivski kvasac
Zbog zaštitne funkcije, preporucuje se u svim životnim dobima. - Štiti jetru, oci, kožu, otklanja umor i podstice gubljenje težine. - Najbolji je suvi, jer ga organizam potpuno iskorišcava U narodnoj medicini pivski kvasac poznat je kao lek za mnoge bolesti, a mesto je našao i u oficijelnoj medicini. Medutim, ne treba ga uzimati u svežem stanju iz više razloga: brzo se kvari, gorkog je ukusa, izaziva nadimanje, gljivice uzimaju iz hrane u probavnom traktu vitamine B grupe koji su im potrebni za razvoj i razmnožavanje, a organizam nije u stanju iz živih celija (gljivica) iskoristiti ni vitamine B grupe ni druge hranljive sastojke. Stoga se danas proizvodi osušeni pivski kvasac, koji organizam lako i potpuno iskorišcava, a koji se uzima s vodom, uz glavne obroke. Medu korisnim sastojcima se posebno isticu proteini, koji su slicni onima životinjskog porekla, šecer, gvožde, mineralni sastojci oligoelementi i vitamini, osobito grupe B. Preporucuje se u svim životnim dobima zbog zaštitne funkcije, s tim da dnevna doza podeljena u tri jednaka dela ne sme prelaziti šest do deset grama. Kvasac, štiti jetru, oci, kožu, otklanja umor, održava ravnotežu crevne flore, pomaže nestanku akni, sprecava mucninu i ublažava probavne poteškoce. Kod onih koji se hrane vegetarijanski koristan je kao dodatak hrani. Svi bi trebalo da ga uzimaju barem dva puta godišnje, tokom dva meseca jer je toliko potrebno da se ispolji njegovo delovanje. U slucaju posebnih tegoba, uzima se dva puta dnevno do izlecenja. Suvi pivski kvasac ima znacajnu ulogu u dijetoterapiji mnogih bolesti: šecerne, oboljenja probavnih organa, upale želudacne sluznice, cira na želucu, kod oboljenja jetre i žucnih puteva, zatvora kao i u dijetama za mršavljenje jer podstice gubljenje težine.

Kafa štiti pamćenje kod starijih žena

Ispijanje više od tri šolje kafe dnevno pomaže ženama u godinama da umanje problem sa pamćenjem, dok kod muškaraca taj napitak nema slično dejstvo, zaključili su stručnjaci Francuskog nacionalnog instituta za medicinska istraživanja. "Izgleda da je efekat na funkciju pamćenja sve bolji što više kafe žene piju", kaže Karen Riči, jedna od autora studije. Istraživači su pratili više od 7.000 muškaraca i žena u tri velika francuska grada, proveravajući stanje njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja i ispitujući ih o trenutnim i ranijim navikama u jelu i piću. Ustanovljeno je da su žene koje piju više od tri šolje kafe dnevno (ili konzumiraju ekvivalent kofeina iz čaja) tokom četiri godine zadržale bolju verbalnu i, u manjoj meri, vizuelnu memoriju nego one koje to ne čine. Rizik ljubiteljki kafe od opadanja verbalne memorije bio je manji za 33 odsto, a od opadanja vizuelne memorije za 18 odsto. Pri tom je kod žena starijih od 80 godina, blagotvorno dejstvo kafe na memoriju bilo izrazitije nego kod onih mladjih deset do petnaest godina. Nije sasvim razjašnjeno da li je dobar uticaj većih količina kafe na memoriju starijih žena posledica trenutnog ili ranijeg konzumiranja ovog napitka. Takodje nije razjašnjeno ni zašto kafa ima zaštitno dejstvo samo na memoriju žena, a ne i muškaraca. Francuski stručnjaci pretpostavljaju da se kod žene možda ovaj napitak drugačije metaboliše.

Bundeva
Drugi nazivi: bundeva, bela bundeva, belokorka, dulek, ludaja, bela tikva,buca, tikva, budimka, bela ludaja, dudanja, bundevka, zuta tikva. Latinski naziv: Cucurbita pepo L Eng - PUMPKIN. Opis biljke: je jednogodisnja zeljasta biljka, poznata u kulturama svih toplijih zemalja sveta. Nauka je dokazala niz korisnih sastojaka i u pulpi i u semenu i zahtevi za sirovinom su pojacani. Tako nam se bundeva vraca zapakovana u farmaceutske proizvode. Seme se koristi za ublažavanje tegoba uvecane prostate i pozitivni efekti su potvrdeni.Uzgaja se ne samo zbog jestivog ploda koji moze biti tezak i preko 10 kilograma, vec i zbog uljevitih semenki iz kojih se pravi lako varljivo ulje. To su jednogodišnje biljke sa šupljim, po nekoliko metara dugim vrežama. List im je širok, na dugackim peteljkama. Izrazito žuti cvetovi bundeva privlace pažnju. Krupnim okruglim plodovima hrani se stoka. Iz semenki se vadi ulje. Zbog masovnosti setve i dobrog medenja bundeve su važna paša za pcele. Cvatnja pocne u junui traje do mrazeva. Glavnu pašu daju u julu i avgustu. Bundeve cvate rano u zoru. Cvet je otvoren do 10-11 sati, onda se potpuno zatvori. Svaki dan cvate drugi cvetovi.Bundeva sadrzi u sebi masnog ulja, pektina, belancevina, secera, karotena, manganove soli, vitamina C,fosforne kiseline, fitosterina i salicilne kiseline.

Žuckasto ili narandžasto meso bundeve sadrži niz dragocenih i lekovitih sastojaka. Pored manjih kolicina belancevina, ugljenih hidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, C i vitamina B grupe - B1, B2, B3, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugih), kao i mineralnih sastojaka (kalijuma, fosfora, kalcijuma, gvožda). A tu su i oligo i mikroelementi, pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Što se tice energetske vrednosti, ona nije visoka: u 100 grama ploda ima samo oko 30 kalorija, tj. 126 kJ.

Seme bundeve, koje se takode cesto koristi i u ishrani i u narodnoj medicini, ima oko dvadeset puta vecu kalorijsku vrednost od ploda, pošto sadrži više belancevina, ugljenih hidrata i masti. Ali, i tu se nalaze vitamini B1, B2 i niacin, zatim minerali (najviše ima fosfora i gvožda), kao i niz drugih zaštitnih i lekovitih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog.

Bundeva se moze jesti pecena ili kuvana i spada u zdravu i lekovitu hranu.Svakodnevna kura, koju cine svez sok, kuvano ili pecenobundevino meso, pokazalo se dobro u lecenju psorijaze.Kostice od bundeve, oguljene presne ili pecene odlicno su sredstvo protiv crevnih parazita. I pored izuzetnih svojstava bundeva je slabo zastupljena u domacem jelovniku sto je prava steta.

Lekovito delovanje: U narodnoj medicini se plod bundeve preporucuje kao diuretik, za izbacivanje suvišne vode iz organizma, narocito kod ljudi obolelih od reume, gihta, zapaljenja bubrega ili bešike. Smatra se i da je odlicna dijetalna hrana za gojazne osobe, dijabeticare (ako se tokom pripreme ne zasladuje), kao i osobe sa oboljenjima želuca i tankog creva ili one koji pate od krvavih proliva. Svima se preporucuje kuvana i pecena bundeva ili sveže ocedeni sok. U novije vreme otkriveno je da bundeva dobro cini i obolelima od psorijaze. Seme bundeve je, takode, lekovito i najcešce se preporucuje kao efikasno i neškodljivo sredstvo protiv decjih glista i pantljicare. Mogu ga uzimati i deca od dve-tri godine, trudnice, dojilje i stariji, kao i oni sa bolesnom jetrom. Seme bundeve olakšava tegobe obolelih od prostate koji treba da ga jedu svakodnevno. Posebno je pogodno seme bundeve golice, koje se kupuje u bio-radnjama i onim sa zdravom hranom. Ovo seme ne treba ljuštiti. A kada se ljušti seme obicne bundeve, treba paziti da se pri tom ne ukloni i ona tanka, sivo-zelenkasta pokožica na semenu, pošto se u njoj nalazi najviše lekovitih sastojaka. U svetu se proizvode i neki lekovi za prostatu koji sadrže seme bundeve.

Protiv glista i pantljicare: treba ujutru, na prazan želudac pojesti istucane semenke sa malo meda (može i bez njega), mala deca od 30 do 50 grama, ona veca od 30 do 150, a odrasli od 300 do 400 grama semenki. Dobro je da se posle pola sata popije kašike ricinusovog ulja i zatim ništa ne treba jesti niti piti bar nekoliko sati.

Obolelima od psorijaze preporucuje se da u sezoni kada ima bundeve jedu pecenu ili kuvanu svakog dana, a mogu i da cede sok.

Za lecenje rana, opekotina ili ispucale kože narodna medicina preporucuje mazanje uljem od semena bundeve (može se kupiti u prodavnicama zdrave hrane).

Obolelima od zapaljenja bubrega ili bešike savetuje se da svakodnevno jedu po jedan obrok koji se sastoji od dinstane bundeve sa malo paradajza i seckanog crnog luka i koji je zacinjen kašikom-dve pavlake, ali bez soli.

Za ublažavanje bolova od proširenih vena dobro je da se sveže strugana bundeva stavi kao oblog na obolela mesta i drži što duže.

Osim sto daju dobro i ukusno ulje, semenke od bundeve veoma su lekovite i upotrebljavaju se za isterivanje pantljicare, olaksavaju mokrenje i pomazu kod uvecane prostate. Ako sami spremate semenke brzo ih posle pranjaosusite i ostavite na hladnom i suvom mestu. Kada se ljuste treba paziti da se ne skine sivozelena pokozica u njoj su najvredniji lekoviti sastojci. Deci se daje 150-200 grama sveze ociscenih semenki istucanih i pomesanih sa medom - odjednom, a odrasli uzimaju ujutru na gladan stomak 400 grama semenki. Posle pola sata treba popiti jednu kasiku ricinusovog ulja s crnom kavom. Nista drugo se ne jede. Ko ne moze da izdrzi neka uzme narendanu sargarepu.

Bundeva skida bradavice Pazljivo uzeti prasnike iz sredine cveta bundeve, malo zgnjeciti i time trljati dvaput dnevno bradavicu. Ponavljati dok bradavica ne otpadne.

Sok od bundeve
Stoga je mnogo korisnije u svakodnevnoj ishrani putem raznovrsnog voca i povrca obezbediti zaštitu i preduprediti poremecaje. Tako, na primer, za zaštitu prostate treba obezbediti u svakodnevnoj ishrani: med, polen, seme bundeve... U napitke, kroz koje se obezbeduju vitamini i minerali, uvrstite i sok bundeve:

- limuntus - 2 kes
- prirodni ekstrakt kajsije - 2 kes
- voda - 7 lit
- šecer - 2 kg
- bundeva - 3 kg

Ocišcenu bundevu staviti u šerpu i naliti vodu, kuvati dok bundeva ne omekša. Ispasirati bundevu sa tom vodom, dodati sve ostalo, izmešati da se istopi šecer i sipati u flaše

Ginko biloba protiv tumora

Istraživaci sa Medicinskog centra Sveucilišta u Georgetownu, kažu da sada imaju jasniju sliku o tome kako ekstrakt lišca biljke Ginkgo biloba smanjuju rizik od agresivnih tumora. U novom dvobroju casopisa Anticancer Research istraživaci su opisali da je tretiranje miševa ekstraktom lišca ginkga pre i nakon implantiranja ljudskih celija raka dojke i mozga (glioma) smanjilo ekspresiju celiskih receptora povezanih sa tim invazivnim tumorima. Taj pad u ekspresiji celiskih receptora usporio je rast tumora dojke za 80% toliko dugo dok je miševima davan ekstrakt, a takode je smanjio i velicinu tumora mozga, ali samo privremeno. Ginkgo biloba je biljka koja normalno raste u Japanu, Koreji i Kini od koje se izraduju jako popularni biljni preparati za koje se veruje da podsticu pamcenje i moždanu cirkulaciju. Trenutno se ekstrakt lišca ginkga testira za lecenje Alzheimerove bolesti.

Kafa smanjuje rizik za rak debelog creva
Žene koje svaki dan popiju 3 ili više šoljica kafe imaju za 50% manje izglede da ce oboleti od raka debelog creva. Istraživaci iz tokijskog Nacionalnog centra za rak su analizirali podatke za više od 96000 ispitanika u dobi od 40 do 69 godina.Kod muškaraca nije uocen nikakav uticaj konzumacije kafe na rizik obolevanja od raka debelog creva, što naucnici objašnjavaju cinjenicom da gotovo svi muškarci u Japanu puše i piju alkohol, povecavajuci na taj nacin izglede za ovaj oblik karcinoma.Takode, studija ciji su rezultati objavljeni u Journal of Cancer nije pronašla nikakvu vezu izmedu pijenja zelenog caja i razvoja raka debelog creva. Istraživaci nisu otkrili na koji nacin kafa smanjuje izglede za rak debelog creva, no veruju da se radi o ucinku kofeina koji podstice funkciju debelog creva.Takode, postoji mogucnost da se radi o pozitivnom uticaju antioksidansa iz kafe.

Anis
Anis je osušeni plod jednogodišnje biljke anisa iz porodice štitarki i ima nepodeljene okruglo-bubrežaste donje listove na dugackim peteljkama i podeljene gornje listove na kratkim peteljkama. Biljka cveta belim cveticima. Na sitnim jajolikim plodovima može se primetiti deset nežnih svetlije obojenih rebara. Anis miriše prijatno sveže, a takav mu je i ukus. Sastavni deo mu je etericno ulje, koje se sastoji od 80 do 90 odsto anetola. Anis potice iz Egipta, ali pre više hiljada godina bio je rasprostranjen i u Siriji i Grckoj. Danas se najviše gaji u Španiji, Italiji, Grckoj, Bugarskoj i Sovjetskom Savezu. U prvom redu upotrebljava se kao zacin za kolace, pecivo i hleb. U nekim krajevima anisom se zacinjavaju sosovi, varivo i salate. Cesto se i pekmez od šljiva zacini malom kolicinom anisa, kao i kompoti. Mleveni anis brzo gubi ukus i miris, pa ga treba mleti neposredno pre upotrebe. Takode se koristi u industriji kolaca i slatkiša, kozmetickih proizvoda i proizvodnju likera. Po citavom svetu postoje likeri i rakije s mirisom anisa, poput francuskog pernoa, turskog specijaliteta raki, grckog uza i makedonske mastike. Pravi anis se danas upotrebljava tek u neznatnim kolicinama jer ga je potisnuo zvezdoliki anis koji ima miris i ukus anisa, ali botanicki nije ni u kakvoj vezi s njim. Anis deluje protiv nadimanja, smiruje grceve i ubrzava probavu. Ako jedete previše masne hrane, jake zacine, ili prepržena jela, probava se odvija sporije ili je vrlo otežana, a jetra trpi. Nemojte se cuditi mucnini nakon preobilnih masnih i zacinjenih obroka. Ostali simptomi (treba paziti kada se javljaju, jer i druge teže bolesti imaju iste simptome!) su povracanje, glavobolja, vrtoglavica. Pijte tri-cetiri puta dnevno anisov caj s pola kašicice meda i svežim listicem mente.

Suze zbog ambrozije
Za veliki broj ljudi koji pate od korovskih alergija ovo je mesec suznih očiju, kašlja, naduvenosti i svraba kapaka i curenja iz nosa. Najveći korovski alergen je ambrozija. Zahvaljujući otpornosti, brzom širenju i prilagođavanju različitim staništima spada u jedan od najrasprostranjenijih korova, a najduže opstaje na neuzorenom strnjištu. Ova biljka cveta od polovine jula do novembra, a u avgustu i prvoj polovini septembra najveća je koncentracija polena ove biljke, pa u ovom vremenu izaziva i najveće tegobe ljudi koji su na ovaj polen alegrični. Podaci govore da je svake godine sve veći broj ljudi alergičan na polen ambrozije pa se u mnogim zemljama preduzimaju energične akcije uništavanja ovog korova. Kod nas su ovakve akcije tek u začetku.

Teško je sačuvati se od napada ovog alergena, ali neke mere prevencije ipak se mogu preduzeti. Najveći neprijatelj širenja polena bilo koje biljke, pa i ambrozije, je kiša, koja spira sadržaj izazivača alergija u vazduhu. Neposredno posle kiše vazduh je čist, što donosi olakšanje ljudima koji su osetljivi na uzročnike alergijskih reakcija.

U toplim i sunčanim danima valja što manje boraviti u prirodi. Prilikom vožnje automobilom prozore treba zatvoriti, izbegavati i vetrenje prostorija, a može pomoći klima uređaj pogotovo onaj koji ima ugrađene filtere za polen. Polen se zadržava na odeći i kosi, pa po povratku iz šetnje odeću treba dobro istresti, a kosu oprati. Valja izbegavati sušenje rublja na otvorenom, jer se i na njega “hvata” polen.

Savet Herbateke - najjednostavniji nacin zastite je namazati unutrasnjost nosnica obicnim jestivim uljem takva zastita je veoma efikasna, dok ne izduvate nos, ako to uradite namazite nosnice ponovo i resena stvar (nosite malu flasicu sa uljem sa sobom).... pokusajte :)

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior), tacnije pelinolisni limundžik, u narodu poznata i kao partizanka i Krausova trava, u današnje se vreme smatra najvecim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskog rinitisa, s obzirom na to da je njena pelud najjaci peludni alergen. Visoka je 1-1,5 metar (uobicajeno oko 70 cm). U našem klimatu nice polovinom aprila meseca. Koren je vretenast i plitko usaden u tlo. Stablo je uspravno, razgranato, sa dlacicama, na preseku cetvrtasto ili okruglasto. Prvi listovi su tamnozeleni i dlakavi sa gornje strane, bledi i više dlakavi s donje strane, po obodu trepavicavi. Lisna ploca je perasto deljena, s dva para širokih jajasto-lancetastih delova i krupnijim vršnim delom; lisne drške su dlakave, po dužini skoro jednake sa lisnom plocom. Sledeci listovi su gusto dlakavi, iseceni, sa dva ovalna nazubljena (do perasto razdeljena) bocna segmenta i krupnijim trodelnim, objajastim dlakavim vršnim degmentom. Peti i šesti list su perasto iseceni i dlakavi kao prethodni listovi. Ambrozija je poreklom iz Severne Amerike, a u Evropu je stigla kao slepi putnik na brodovima s robnim pošiljkama. Cvetovi su skupljeni u duge, žute, grozdaste cvasti na vrhu stabla. Cveta od polovine jula pa sve do prvih hladnijih dana. Muški cvetovi su rasporedeni na vrhu cvasti i okrenuti na dole. Ženski su niže postavljeni u lisnim pazusima. Zbog ovakvog rasporeda cvetova smanjena je sigurnost oplodavanja vetrom te muški cvetovi proizvode enormnu kolicinu polena. Jedna biljka je sposobna, tokom sezone, proizvesti preko milijarde zrna polena (cak do 8 mlrd.) a americki naucnici su procenili da je sezonska kolicina polena 100 miliona tona. Po zreloj biljci se obrazuje od 500-3.000 semenki, sa životnim vekom do 40 godina u nepovoljnim uslovima okoline. Kolicina polena povecava se tokom kišnog proleca i toplog leta, a smanjuje se ako je kišovito, što je logican sled dogadaja koji treba zapaziti kod planiranja iskorenjivanja u sezoni.

Manje je poznato da listom ambrozije americki Indijanci trljaju kožu posle ujeda insekata kao i kod pojave kožnih oboljenja. Uobicajeno spravljen caj od lista i korena pomaže kod menstrualnih bolova i oboljenja alimentarnog trakta.



portalIzlaz na portal         Predhodna stranica         Na pocetak ove stranice