Potrošač može kupiti proizvod koji nudi određeni SPF i pretpostaviti da ga štiti tijekom cijelog dana od UVA i UVB zraka. A u stvari 20 posto svih testiranih proizvoda na području EU-a ne štiti od cijelog spektra sunčevog zračenja, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Nantes.

Neprofitna organizacija Environmental Working Group iz Washingtona proučila je oko 1.400 krema za zaštitu od sunca i došla do zanimljivih činjenica. Pogledajte neke:

1. Vitamin A
Postoji opasnost od nekih oblika vitamina A koji se dodaju u kreme da bi spriječili pojavu starenja. Naime, podaci američkog National Toxicology Programa ukazuju da retinyl palmitate – sastojak vitamina A – koji se koristi u najmanje 40 posto ispitanih krema za sunčanje i nizu krema za lice, može ubrzati razvoj raka kože, povezanih tumora i lezija ako se koristi na koži koja je izložena sunčevim zrakama. Pokazao je to test na laboratorijskim životinjama koje su bile premazane kremom punom vitamina A i izložene ekvivalentu od samo 9 minuta sunčanja na dan. Nakon godine dana neke su razvile tumor i lezije 21 posto brže nego životinje premazane kremom bez vitamina A.

"Ako je upitna sigurnost nekog sastojka, izbjegavajte ga. Puno krema ne sadrži retinyl palmitate", kaže dr. Robert J. Friedman, onkolog na New York University School of Medicine. Osim vitamina A sumnjivi su i oxybenzone te octinoxate, koji se povezuju s pojavom dermatitisa te poremećajem hormonalne slike kod laboratorijskih životinja.

2. Zagađenje mora i života u njemu
Dvadeset tisuća tona krema za sunčanje spere se s plivača u oceane svake godine, što na koncu djeluje na živi svijet u morima, tvrdi se u studiji Environmental Health Perspectives. Posebno su opasne za koraljni greben jer octinoxate, oxybenzone, parabeni i derivati kamfora ubijaju koralje.

3. SPF ne blokira uvijek UVA zrake
Broj na bočici označava tek blokiranje UVB zraka, a ne UVA koje uzrokuju bore i rak. Iako pretjerano izlaganje i jednim i drugim zrakama može biti pogubno po zdravlje. UVA zrake blokiraju sastojci kreme kao što su titanium dioksid ili cink oksid, avobenzon (Parsol 1789.) te ecamsule (Mexoryl SX), koji je 3,8 puta jači od avabenzona.

Zapamtite da se kreme za sunčanje mogu razlikovati u načinu na koji štite kožu. Neke su fizički zaštitnici od sunca, koji koriste cink oksid ili titanium dioksid i tako blokiraju UVA i UVB zrake. Druge koriste različite tvari, kao što su avobenzone za zaštitu. Noviji aktivni sastojci su helioplex i meroxyl SX, za koje dermatolozi navode da su fotostabilni i dugotrajni, a pružaju dobru UVA i UVB zaštitu.

Američka FDA ističe da je korištenje krema za sunčanje tek jedan od načina kako se možemo zaštitili od sunca. Preporučuje ograničeno izlaganje suncu i nošenje zaštitne odjeće.

4. Kreme imaju rok trajanja
Niste ih potrošili, pa koristite one od prošle godine ili starije? Povjerite datum trajanja. Većina krema može biti djelotvorna do tri godine. No, ako ste bočicu ostavili dugo vremena na vrućini, djelotvornost slabi. Dok ste na plaži čuvajte je u hladu, a kod kuće u hladnoj prostoriji.

5. Pijete li lijekove - pazite
'Tetraciklini, diuretici i tablete protiv bolova kao što su celebrex, aleve i ibuprofen povećavaju šanse da dobijete opekline', kaže dr. Barbara Gilchrest s Boston University School of Medicine. 'Koža zbog ovih lijekova postaje osjetljivija na svjetlost, posebno na UVA valnu dužinu', pojasnila je.