Lečenje travkama
VALERIANA - ODOLJEN [valeriana officinalis]
Narodni naziv:
baldrijan, kozlic,majčina trava, mačja trava, valerijana
Opis biljke:
Odoljen ima trajni koren, šuplju,golu, samo prizemno dlačicama pokrivenu stabljiku. Razgrnata je i dostiže visinu od 20 do 120 cm. Listovi su raznovrsni, donji su nasuprotni, neparno perasti i rascepljeni, na dugackim peteljkama. Što su bliži vrhu, gornji listovi imaju kraće peteljke i sa manje lisaka, dok su listovi na samom vrhu nalik bodljika sa malo dlačica na naličju. Cvetovi su bele ili roze boje i nalaze se u grupi na vrhu grane. Miris koji proizvodi koren, posebno uzbudjuje mačke.
Stanište:
Raste po močvamim livadama, vlažnim šumama, uzduž jaraka, uz vode i na obroncima. Miris stabljike, posebino korena, vrlo je neugodan.
Lekoviti deo biljke:
U proleće, pre cvetanja, skuplja se korenje (od manjih stabljika). Korenje se vadi u jesen. Mora se voditi računa da se biljka ne zameni sa otrovnom kukutom.
Lekovito delovanje:
Čaj od korena odoljena uspešno se koristi kod svih nervnih bolesti. Postižu se izvanredni rezultati kod padavice, depresije, hipohondrije, grčeva oko srca, nervoznih grčeva u dušniku, u grudima kod astme, želucu i crevima. Preporučuje se u lečenju nervne glavobolje koju uzrokuju grčevi zbog nadimanja, vrtoglavice i povraćanja. Upotrebljava se na tri načina : pri opštoj uznemirenosti i nervozi koja se može još povećati usled razdraženosti, pri nesanici koja je posledica nervoze, pri srčanim tegobama popraćenim lupanjem srca i osećajem straha u predelu srca. Caj i Kapi od odoljena ne smeju se upotrebljavati duže od tri nedelje i potrebno je napraviti pauzu od pet nedelja. Valeriana snižava pritisak i uspavljuje .Kod niskog pritiska bolje je koristiti Glog.
VIDAC [euphrasia officinalis]
Narodni naziv:
dragočka, dragonka, radoka, vidica, vidova trava,očanica
Opis biljke:
Vidac je jednogodišnja biljka visine 10 do 15 cm. U gornjem delu je razgranata i pokrivena mekanim dlačicama. Listovi su nasuprotni, jajastog oblika i na vrhu oštro nazubljeni. Cvetovi se pojavljuju u pazušcima gornjih listova, a boja im je bela ili bledo ljubičasta. Po cevastim cvetovima nalaze se male žute mrlje.
Stanište:
Raste na suvim livadama, šumskim čistinama i neplodnim zemljištima.
Lekoviti deo biljke:
Za lek sakuplja se citava biljka, bez korena .
Lekovito delovanje:
Ova biljka se najviše koristi se u lečenju očiju, i to kod upale očne spojnice, slabosti očiju zbog premorenosti od čitanja ili pisanja, upale rubova kapaka, upale šarenice, glaukoma, čira na rožniači, upale suzne žlezde i sl. Vidac se preporučuje i kod bolesti disajnih organa, kao što su kijavica, grip, bronhitis, probavne smetnje, i kod želucanih i crevnih bolova.
VILINO SITO [carlina acaulis]
Narodni naziv:
bodic, kravinac, kravijac, krmski koren, protak, pupavac, šikavac, veliko sito,kravljak
Opis biljke:
Kravljak je trajna biljka, niska sa vrlo kratkom stabljikom i sa jako rascepljenim i bodljikavim listovima. Cvetne glavice su velike, zvezdaste, sjajno bele boje, a razvijaju se pojedinačno. Koren je dubok i stupast, spolja smedje, a iznutra svetlo smedje boje. Miris mu je sladak, a ukus oštar i aromatičan.
Lekoviti deo biljke:
U rano proleće ili jesen za lek se skuplja koren. Potrebno ga je naglo sušiti i čuvati na suvom mestu jer je sklon plesni.
Lekovito delovanje:
Biljka se koristi kao sredstvo za izlučivanje vode, čišćenje creva i za izlučivanje mokraće. Čaj od korena se koristi za ispiranje usta, za lečenje rana I čireva koji teško zarastaju.
VOLUJSKO UVO [borago officinalis]
Narodni naziv:
boraka, borac, boraša, boražina kozmelj, krastavac, lisicina, porec, volovski jezik
Opis biljke:
Volujsko uvo je jednogodišnja zeljasta biljka sa okruglom i sočnom stabljikom visine od 30 do 50 cm. Listovi su široki i eliptični. Stabljika i listovi su obrasli grubim dlakama. Cvetovi rastu pojedinačno I plave su boje.
Stanište:
Raste kao polu divlja na našem obalnom području, a uzgaja se u povrtnjacima i vrtovima.
Lekoviti deo biljke:
Za lek se koriste listovi, cvetovi i čitava biljka, koja se bere za vreme cvetanja, suši se u hladu na vetrovitom mestu.
Lekovito delovanje:
Koristi se kao lek za bolesti srca, a posebno kod nervoznih teškoća i lupanja srca. Pospešuje izlučivanje otrovnih materija iz organizma. Deluje antifibrozno, osvežavajuće i oživljavajuće.
VRANILOVKA - ORIGANO [Origanum vulgare]
Narodni naziv:
mravinac, mirišijavac, crnovr, crnovrška, džodžan, dušica, babina dubcica, bolmet, bolja dušica, vrigan, gorka meta, gocman, dobra misel, dobra misu, dobrovoljka, zabrta, zavrta, ksaberta, mažuran, majoran, mravinjac, mravic, mravlinjak, origanj, rigan, rohogan, sovr, sovro, sušica, tosta, crljena meta, crljena metvica, crnovrh
Opis biljke:
Vranilovka je dugovečna zeljasta biljka suncanih i suvih krajeva. Ima uspravne čvrste drške, visoke oko pola metra, crvene boje i obrasle krupnim listovima. Cveta od jula do oktobra. Cvetovi su na vrhu stabljika udruženi u kompaktne okruglaste cvasti, prijatnog mirisa i lepog izgleda. Ukus je opor i gorak. Spada u grupu aromatičnih oporih, gorkih neotrovnih droga koje se kod nas mnogo cene. Hemijski sastav i farmakodinamsko dejstvo vranilovke je vrlo blisko i slično majčinoj dušici pa se na isti način može upotrebiti. Isto tako se bere, suši, čuva i pakuje.
Stanište:
Svuda.
Lekoviti deo biljke:
Seku se vrhovi grančica dužine oko 20 cm za vreme cvetanja.
Lekovito delovanje:
Omiljena je u narodu kao čaj i lek za jačanje, za lecenje bolesti organa za varenje (naročito proliva) i disanje, a spolja se upotrebljava protiv raznih zapaljenja kože i sluznica. Etarsko ulje od vranilovke sadrži oko 50% timola, zbog čega ima veoma izražena antibakterijska svojstva. Na taj način se može i objasniti vekovna upotreba i ogromno poverenje u lekovitu moć ove biljke u nekim našim krajevima.
VRBA IVA [salix caprea]
Narodni naziv:
iva, iva vrba, maca, planinska iva, prava iva, vrbica
Opis biljke:
Vrbe su dvodomne biljke koje rastu u obliku grma ili drveta. Svaki grm ili drvo nosi cvetove samo jednog pola. Muški cvetovi su jajastog oblika sa prašnicima žute boje, dok su ženski cvetovi vitki i valjkasti, sivo zelene boje. Cvetovi nazvani ťmaceŤpojavljuju se pre listanja. Listovi bele vrbe nalaze se na kratkoj peteljci, dugački su, šiljasti, sitno nazubljeni i sa obe strane obrasli srebrno sivim dlakama. Krhka vrba ima gole listove bez dlaka. Najviše listova ima vrba iva.
Stanište:
Raste oko bara i jezera, oko ribnjaka, uzduž reka i potoka, uz rubove šuma, a ljudi je sade na medjama livada i pašnjaka.
Lekoviti deo biljke:
U proleće se sa tanjih grana guli kora i seku mladice sa mladim listovima.
Lekovito delovanje:
Odavno je poznata kao lekovito sredstvo koje umiruje groznicu, bolove i pospešuje izlučivanje znoja i mokraće, a samim tim i izlučivanje otrovnih materija iz tela. Čaj od vrbine kore posebno se preporučuje kod reumatizma, posebno reumatizma zglobova i gihta. Vrbina kora umiruje bolove i uništava klice pa zbog toga postiže dobre rezultate kod svih katarnih upala želuca i creva. Za spoljnu upotrebu se koristi čaj od vrbine kore za ispiranje kod upale krajnika i desni,od čaja se takodje prave obloge za rane, čireve i kožne osipe.
VRESAK KRŠKI [satureja montana]
Narodni naziv:
brezina, gorska metvica, kameni vrijesac, konjski vrisak, mali vrisak, modra kresina, primorski vrisak
Opis biljke:
Vresak je polugrm visine od 20 do 40 cm. Ima snažan koren iz koga izbija mnogo uspravnih i razgranatihogranaka. Listovi su mali i uski. Cvetovi su plave ili bele boje pa se prema tome razlikuju vresak belog cveta i vresak plavog cveta. Cvetovi su sakupljeni u pazuhu listova. Čitava biljka je pokrivena veoma kratkim dlakama i žlezdama sa eteričnim uljem, koje ga čini jako aromatičnim.
Stanište:
Raste po suvom, kamenitom i toplom zemljištu kraškog područja, posebno na primorju.
Lekoviti deo biljke:
Za lek se koristi čitava biljka koja se bere za vreme cvetanja.
Lekovito delovanje:
Vresak se uspešno koristi kao sredstvo protiv crevnih parazita, za lečenje bolesti jetre i žuči, nadutosti i grčeva.
VRKUTA [Alchemilla vulgaris]
Narodni naziv:
gospin plašt, virak
Opis biljke:
Sam narodni naziv govori da je velika pomoć ženama - skoro da se ne može nabrojati za šta je sve lekovita. Ipak treba istaži najvažnije: vrkuta leči pojačani sekret, bolne menstruacije koje i reguliše, a pospešuje i olakšava porodjaj.
Stanište:
Raste divlje, po kamenitim i neplodnim mestima, a uzgaja se i u vrtovima.
Lekoviti deo biljke:
Za lek se pre cvetanja skupljaju listovi i mlade grančice.
Lekovito delovanje:
Ona skuplja i zateže tkivo, potpomaže izbacivanje vode iz organizma, jača srcani mišić, leči upale, čireve, čak i ako su zapušteni. Kod slabašne dece i odraslih deluje protiv mišićne slabosti i slabosti udova. Vrkuta jača i na taj način što deluje protiv malokrvnosti. Kod žena koje se teško poradjaju leči slabost materice, a zaštita je i od pobačaja.
